Morske opasnosti

Saznajte kako na ljetovanju izbjeći ubode, ozljede i opekline

Kupanje,portal
Foto: Filip Brala/PIXSELL
1/3
25.07.2013.
u 07:35

Škorpioni našeg podneblja teško mogu probiti kožu čovjeka, no žarnjaci meduza mogu izazvati infekciju ostanu li zalijepljeni na rani. Pripazite i na ubode ribe čiji je otrov jak gotovo kao i zmijski

Kad se čini da je vrijeme da se naposljetku opustite, odmorite i uživate u dugo priželjkivanom odmoru, baš kao po nekom nepisanom pravilu, upravo daleko od doma događaju se nezgode koje poremete opuštanje, a neke mogu ozbiljno ugroziti zdravlje. Ljeto je vrijeme kada se više krećemo, većinu dana provodimo na otvorenom, na plažama, vrtovima, u moru, pa je stoga unatoč oprezu vjerojatnost za neugodne susrete i ubode bitno veća.

Meduza opasna po život

Najčešći i najuporniji neželjeni pratitelji ljeta su kukci – komarci, pčele i ose. Njihove ubode možete očekivati danonoćno, baš kao i one krpelja i muha. Uzrokuju neugodan, manje ili više izražen osjećaj boli, lagani ili snažan svrbež te veće ili manje otekline, ovisi o imunitetu i stanju organizma te toleranciji na ubod. U nekih ljudi ubod ose ili pčele može izazvati alergijske reakcije toliko burne da je potrebno potražiti liječničku pomoć. Većina ljudi koji su alergični na ubod ose, pčele ili čak stršljena zna za svoje probleme, no oni koje nikada nisu uboli, a alergični su, mogu imati velikih teškoća pa je u takvim situacijama važno što prije potražiti liječničku pomoć.

Iako bismo svi željeli izbjeći ubode, nažalost, to nije moguće. Ali možemo ublažiti posljedice uz pomoć preparata koji ublažavaju svrbež, osjećaj pečenja, bol i crvenilo nakon uboda ili opeklina od morskih trava, meduza ili drugih morskih organizama.

Ubode li vas pčela, osa ili stršljen, žalac pokušajte izvaditi iz kože oprezno, tako da ne istisnete ostatak otrova. Ne dirajte i ne trljajte ranu nego na nju stavite oblog od octa. Ako niste u prilici, tada barem iscijedite nekoliko kapi limuna.

Ugrizi malih pauka nisu razlog za paniku jer ćete osjetiti samo lagano peckanje. Pauk vas je ugrizao u samoobrani, a ne u napadu. Njihov je otrov nedovoljan za burnu reakciju, no svejedno na mjesto stavite kockicu leda da ublaži bol. No ugriz crne udovice može biti vrlo opasan. To je najotrovniji pauk našeg podneblja, čiji neurotropni toksin može izazvati teške simptome, pa čak i smrt.

Ubod je gotovo bezbolan i često prođe nezamijećeno sve do prvih simptoma, a to su grčevi mišića oko mjesta ugriza koji se javljaju nakon sat vremena pa se šire na ostatak tijela po grupama mića, od trbušnih, leđnih, grudnih... slijedi mučnina i povraćanje, glavobolja, znojenje, pritisak u grudnom košu, rast tlaka i lupanje srca. Počet će oticati lice, vjeđe te kreće nekontrolirano slinjenje. Zbog svega toga potrebno je požuriti liječniku po protuotrov.

Kod male djece, starih osoba i srčanih bolesnika veći je rizik od razvoja komplikacija. Obično se osoba u potpunosti oporavi za dva do pet dana.

Iako škorpion izaziva strah kod mnogih, ugriz mediteranskog škorpiona uglavnom je bezopasan. Malom bodljom teško može probiti kožu odrasle osobe, ali ako uspije, ubod izaziva simptome nalik onima poslije uboda pčele. Mjesto uboda treba podvezati kao kod ugriza zmije, dezinficirati ga te zarezati ranu i pokušati iscijediti ili isisati otrov.

Zatim valja staviti ledeni oblog i uputiti se liječniku.

Strah tijekom ljetnih noći zadaju paukovi i škorpioni, a u moru bi valjalo izbjegavati bliske susrete s meduzama, vlasuljama i morskim ježincima zbog kojih dolazi do ozljeda i opeklina. Meduze, žarnjaci, nisu sve opasne, no u Jadranu živi nekoliko otrovnih vrsta. Najpoznatiji je uhati klobuk (Aurelia aurita), morska mjesečina (Pelagia noctiluca) i morsko pluće (Rhizostoma pulmo). Riječ je o meduzama čija su tijela sastavljena većinom od vode pa izgledaju poput želatine i nose ih morske struje. Najopasniji su im žarnici ili krakovi u kojima se nalazi otrovni sadržaj koji u dodiru s kožom, ne samo čovječjom, izaziva bol poput dodira vrelog metala.

Reakcija na koži je burna – crvenilo, osip, oteklina i mjehur koji traje i nekoliko dana. Posebno valja paziti da se ne probuši i tako izazove infekcija.

Nakon što se mjehur povuče, na koži ostaje krasta, a ispod nje koža promijeni boju te ožiljak traje i nekoliko godina. Liječnici savjetuju da se nakon uboda ne krećete previše da se otrov ne bi proširio. Nipošto ne trljajte to mjesto da koža ne bi upila još više otrova i ne ispirite ga slatkom vodom jer to pojačava osjet boli.

Požurite k liječniku

Ako su krakovi ostali zalijepljeni za kožu, obavezno ih skinite kako ne bi došlo do infekcije. Bilo bi dobro mjesto isprati octom ili alkoholom kako bi se ostaci krakova umrtvili. Ako je zahvaćena veća površina, u slučajevima da ste uplivali u jato meduza, valjalo bi što prije potražiti pomoć liječnika kako ne bi došlo do trovanja i šoka. Isto vrijedi i ako se opeklina nalazi na licu, oko očiju ili oko genitalija te na usnama ili oko nosa. I uginula meduza može opeći pa je ne dirajte.

U žarnjake spadaju i vlasulje koje obitavaju na dnu, a jadransku ćete prepoznati po smećkastim (Anemonia sulcata) ili crvenkastim žarnicima (Actinia equina). Dodir s krakovima izaziva bol nalik na ubod nakon koje se javlja osip i crvenilo, a ponekad i mjehurići. Sve traje desetak sati.

Morski ježinci društvo su koje bi valjalo izbjegavati ili, ako se već susretnete s njima, na vrijeme izvaditi komadiće bodlji iz stopala prije nego što dođe do infekcije.

Ako u tome niste vješti, potražite pomoć liječnika, no nikako nemojte ostaviti bodlje u tkivu.

Ribe otrovne kao i zmije

Manje je poznato da i u Jadranu postoje ribe koje su otrovne, točnije koje imaju otrovne bodlje u perajama ili škrgama. Ribe paukovke najčešće obitavaju na pjeskovitom dnu, a ne zaboravite ni na škrpinu i ražu, goluba, pauka žutca... Njihov je otrov vrlo jak, gotovo kao zmijski, a bol koja prati ubod pulsirajuća. Isperite ranu, izvadite ostatke bodlji i uronite u što topliju vodu s obzirom na to da je otrov termolabilan pa držite tako što je duže moguće. U slučaju vrtoglavice, slabosti, znojenja i temperature požurite liječniku prije pojave nesvjestice i problema s disanjem i radom srca.

>>Nesreća u šumi pokraj Đakova: Umro od uboda stršljena

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?